Kupovina vlastitog stana za sve veći broj mladih u Bosni i Hercegovini postaje gotovo nedostižan cilj. Cijene nekretnina iz godine u godinu bilježe novi rast, dok plate i primanja građana ne prate isti tempo. Zbog toga mnogi odgađaju kupovinu, ostaju podstanari ili se odlučuju na dugoročne stambene kredite koji ih finansijski opterećuju decenijama.
Prema službenim podacima iz Izvještaja o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2025. godinu, cijene stanova porasle su u gotovo svim gradovima i općinama u periodu od 2023. do 2025. godine. Najizraženiji rast zabilježen je u Mostaru, ali su značajna poskupljenja evidentirana i u Zenici, kao i u sarajevskoj općini Ilidža.
Najskuplji kvadrat u Federaciji BiH zabilježen je u Neumu, gdje su cijene dosezale između 1.530 i čak 9.000 KM po kvadratnom metru, prije svega zbog velike potražnje za apartmanima i nekretninama namijenjenim turističkom iznajmljivanju. Kada je riječ o stanovima za svakodnevni život, i dalje prednjače sarajevske općine Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo, gdje kupci moraju izdvojiti znatno više novca nego u ostatku zemlje.
Podaci pokazuju da se najčešće kupuju stanovi površine između 40 i 70 kvadratnih metara, jer predstavljaju najpristupačniju opciju za mlade bračne parove i porodice. Ipak, upravo su takvi stanovi među najtraženijima, što dodatno podstiče rast njihovih cijena.
Koliko su cijene otišle daleko pokazuje i podatak da je prošle godine u Starom Gradu Sarajevo prodat najskuplji stan u Federaciji BiH. Za luksuzni stan od 165 kvadratnih metara, smješten u zgradi iz 1900. godine, novi vlasnik izdvojio je čak 1.315.000 KM.
Ni tržište porodičnih kuća ne zaostaje. Rekordna prodaja zabilježena je u Hadžićima, gdje je jedna kuća prodata za čak 1.962.000 KM, što potvrđuje da luksuzne nekretnine i dalje pronalaze kupce uprkos rekordnim cijenama.
Sličan trend prisutan je i u Republici Srpskoj. Prosječna cijena stana prošle godine iznosila je 2.567 KM po kvadratnom metru, dok je na Jahorini prosječna cijena dostigla 4.689 KM, a pojedini luksuzni stanovi prodavani su za gotovo 12.000 KM po kvadratu.
Bankarski i finansijski stručnjak Dino Osmanbegović smatra da sadašnja situacija najviše odgovara investitorima koji raspolažu slobodnim kapitalom i ulažu ga u nekretnine kao sigurnu investiciju.
– Investitori danas imaju veliku prednost jer svoj novac "parkiraju" u nekretnine koje nastavljaju dobijati na vrijednosti. S druge strane, mladi bračni par koji želi kupiti stan od 60 ili 70 kvadrata u većim gradovima često mora izdvojiti između 300.000 i 400.000 KM, što za većinu znači dugoročno zaduženje i otplatu kredita tokom narednih 20 ili 30 godina – upozorava Osmanbegović.
On dodaje da mjere poput povrata dijela PDV-a za kupovinu prve nekretnine mogu donekle olakšati kupovinu, ali neće imati značajniji uticaj na tržište. Razlog je velika potražnja, ali i činjenica da investitori zbog ograničenih mogućnosti ulaganja i dalje kapital usmjeravaju upravo u nekretnine.
Prema njegovim riječima, ozbiljniji pad ili zaustavljanje rasta cijena mogao bi izazvati jedino veći ekonomski poremećaj ili recesija, koja bi smanjila kupovnu moć građana, investicije i ukupnu potražnju na tržištu.
Ekonomski analitičari upozoravaju da rast cijena nekretnina već godinama nadmašuje rast prosječnih plata, zbog čega je put do vlastitog doma sve teži. Mnogi mladi zbog toga odgađaju osnivanje porodice ili ostaju u podstanarskom statusu znatno duže nego ranije, dok kupovina stana za veliki broj građana postaje ne samo životni cilj, već i jedan od najvećih finansijskih izazova s kojim će se suočiti.
Objavi komentar