Realizacija jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu napravila je novi korak naprijed. Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo je na javni uvid dopunjenu Studiju uticaja na okoliš za dionicu brze ceste Ćoralići (Cazin) – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske, čime se nastavlja procedura pripreme ovog značajnog saobraćajnog projekta.
Riječ je o dionici dugoj 27,7 kilometara koja predstavlja sastavni dio buduće brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Hrvatske, ukupne dužine oko 46 kilometara. Ova moderna saobraćajnica trebala bi postati ključna veza Krajine s Republikom Hrvatskom, ali i sa evropskim transportnim koridorima.
Objavljivanje studije dolazi nakon što je završen idejni projekat kompletne trase. Istovremeno, za prvu dionicu od Bihaća do Cazina, dugu 17,9 kilometara, već su pokrenute procedure za izdavanje urbanističke saglasnosti te pripreme za eksproprijaciju zemljišta, što ukazuje da bi upravo taj dio mogao prvi ući u fazu izgradnje.
Radovi planirani od 2028. do 2031. godine
Prema podacima sadržanim u studiji, izgradnja dionice od Cazina do granice s Hrvatskom planirana je u periodu od 2028. do 2031. godine.
Ako se svi administrativni i tehnički procesi budu odvijali prema predviđenoj dinamici, kompletna brza cesta od Bihaća do graničnog prelaza Maljevac mogla bi biti završena do kraja 2031. godine, čime bi Krajina prvi put dobila modernu cestovnu vezu ovog tipa prema Evropskoj uniji.
Trasa počinje u naselju Ćoralići kod Cazina, gdje se nadovezuje na buduću dionicu Bihać – Cazin, a završava kod graničnog prelaza Maljevac u Velikoj Kladuši.
Projektovana brzina kretanja vozila iznosit će 100 kilometara na sat, dok je trasa uglavnom usklađena s koridorom definisanim Prostornim planom Unsko-sanskog kantona. Na taj način nastoji se izbjeći prolazak kroz gusto naseljena područja, smanjiti broj imovinsko-pravnih prepreka te osigurati efikasnija realizacija projekta.
Pet petlji, tri tunela i čak 13 mostova
Tehnički podaci pokazuju da će buduća saobraćajnica biti jedan od zahtjevnijih infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH.
Na dionici dugoj 27,7 kilometara planirana je izgradnja pet petlji i jednog čvorišta. Petlje će biti smještene u zonama Čajića, Šumatca, Grahova, Nepeka i Zagrada, dok je čvorište Maljevac predviđeno neposredno uz granični prelaz prema Hrvatskoj.
Zbog konfiguracije terena projektanti su predvidjeli i tri moderna dvocijevna tunela, kao i 13 mostova i vijadukata. Ukupna dužina mostova i vijadukata iznosit će približno 7,45 kilometara, dok će tunelske cijevi zajedno biti duge oko 2,3 kilometra.
Ovi podaci svjedoče o složenosti projekta, ali i o njegovom strateškom značaju za cijeli sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine.
Nova razvojna šansa za Krajinu
Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Hrvatske smatra se jednim od najvažnijih razvojnih projekata u Unsko-sanskom kantonu u posljednjih nekoliko decenija.
Osim što će značajno skratiti vrijeme putovanja prema Hrvatskoj i državama Evropske unije, nova cesta trebala bi doprinijeti većoj sigurnosti saobraćaja, rasterećenju postojećih magistralnih pravaca i privlačenju novih investicija.
Privrednici godinama ističu da je kvalitetna saobraćajna povezanost jedan od ključnih preduslova za brži ekonomski razvoj Krajine, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje turističkog potencijala ovog dijela zemlje.
Po završetku radova, brza cesta trebala bi postati glavna saobraćajna arterija Unsko-sanskog kantona i jedna od najvažnijih modernih veza Federacije BiH s tržištem Evropske unije.
Nova Vijesti
Objavi komentar