Građani Evropske unije od 1. jula suočit će se s novim pravilima prilikom online kupovine robe iz zemalja koje nisu članice EU. Evropska unija uvodi privremenu carinu od tri eura na pakete vrijednosti do 150 eura koji stižu iz trećih zemalja, što predstavlja još jedan korak u sveobuhvatnoj reformi evropskog carinskog sistema.
Do sada su pošiljke male vrijednosti bile oslobođene carinskih dažbina, što je pogodovalo naglom rastu internet trgovine i popularnosti platformi poput Temua, Sheina i sličnih online prodavnica. Međutim, evropske institucije smatraju da je postojeći sistem postao neodrživ zbog ogromnog broja paketa koji svakodnevno ulaze na tržište EU.
Reforma carinskog sistema predložena je još 2023. godine od strane Evropske komisije, a Vijeće Evropske unije prošle godine dalo je zeleno svjetlo za nastavak pregovora s Evropskim parlamentom. Krajnji cilj je uspostavljanje jedinstvenog sistema u kojem će svaka pošiljka, bez obzira na vrijednost, prolaziti kroz jednake procedure kontrole i obračuna dažbina.
Kako će se obračunavati nova carina?
Važno je naglasiti da se nova naknada neće nužno obračunavati kao jedinstven iznos po paketu. Obračun će zavisiti od vrste robe koja se nalazi u pošiljci.
Primjera radi, ukoliko paket sadrži proizvode iz različitih kategorija, carina se može obračunavati zasebno za svaku kategoriju robe. To znači da bi pošiljka koja sadrži, na primjer, svilene i vunene odjevne predmete mogla podlijegati višestrukom obračunu, što povećava ukupan trošak za krajnjeg kupca.
Potpuna implementacija reforme planirana je za 2028. godinu, kada bi trebao biti uspostavljen i centralni evropski carinski podatkovni centar koji će omogućiti efikasnije praćenje i obradu pošiljki.
Zašto EU uvodi nova pravila?
Prema obrazloženju evropskih institucija, broj malih paketa koji svakodnevno ulaze u EU posljednjih godina raste rekordnom brzinom. Samo tokom prošle godine na evropsko tržište stigle su milijarde pošiljki male vrijednosti.
Evropske vlasti tvrde da je postojeće izuzeće od carine otvorilo prostor za različite zloupotrebe. U mnogim slučajevima vrijednost robe prijavljivana je nižom od stvarne kako bi se izbjeglo plaćanje dažbina, dok su pojedini trgovci veće pošiljke dijelili na više manjih paketa kako bi iskoristili postojeće pogodnosti.
Osim ekonomskih razloga, EU navodi i ekološke argumente. Veći broj pojedinačnih pošiljki znači više ambalažnog otpada, ali i povećane emisije nastale transportom robe.
Hoće li se promjene osjetiti i u Bosni i Hercegovini?
Iako se nova pravila direktno odnose na države članice Evropske unije, stručnjaci smatraju da bi određene posljedice mogle osjetiti i kupci u Bosni i Hercegovini.
Iz eCommerce asocijacije Bosne i Hercegovine ranije su pojasnili da se ne očekuju promjene u domaćim carinskim propisima, ali da bi evropske mjere mogle uticati na logističke lance, dostupnost robe i formiranje cijena na regionalnom tržištu.
Mnogi međunarodni trgovci koriste evropske distributivne centre za isporuku robe prema zemljama regiona, pa bi promjene u EU mogle dovesti do prilagođavanja poslovnih modela, skladištenja i troškova dostave.
„Ultra jeftina“ roba koja je do sada svoju konkurentsku prednost gradila upravo na niskim troškovima i povoljnom carinskom tretmanu mogla bi postati nešto skuplja, što bi istovremeno moglo ojačati poziciju domaćih i regionalnih internet trgovaca.
BiH i dalje ima znatno povoljniji prag
Za razliku od Evropske unije, Bosna i Hercegovina trenutno primjenjuje znatno povoljniji režim za manje pošiljke. Pošiljke zanemarive vrijednosti do 300 KM, uz određene uslove i ograničenja, oslobođene su plaćanja uvoznih dažbina i PDV-a.
Zbog toga stručnjaci ne očekuju automatsko poskupljenje svih proizvoda koji se naručuju putem interneta, ali procjenjuju da će se tržište postepeno prilagođavati novim evropskim pravilima kroz promjene cijena, logistike i načina distribucije robe.
Kupci u BiH za sada neće plaćati novu evropsku carinu, ali bi se indirektni efekti mogli osjetiti kroz nešto više troškove dostave ili promjene u ponudi pojedinih online trgovina koje posluju na evropskom tržištu.
Objavi komentar