Radit ćemo samo tri dana, a porodice će živjeti od jedne plate? Bezos iznio zanimljivu prognozu

Jeff Bezos najavljuje revoluciju: Umjetna inteligencija mogla bi nam omogućiti da radimo samo tri dana sedmično

Umjetna inteligencija mogla bi iz temelja promijeniti način na koji ljudi rade, zarađuju i organiziraju porodični život, smatra Jeff Bezos, osnivač Amazona i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Prema njegovoj viziji, rast produktivnosti zahvaljujući novim tehnologijama mogao bi omogućiti da dio ljudi radi samo tri dana sedmično, dok bi jedna plata ponovo mogla biti dovoljna za izdržavanje porodice.

Bezos smatra da bi razvoj umjetne inteligencije mogao donijeti velike promjene na tržištu rada, ali i otvoriti mogućnosti koje su danas mnogim ljudima teško zamislive. Istovremeno, vjeruje da bi se budućnost čovječanstva mogla sve više vezati za svemir, gdje bi se, između ostalog, mogli graditi veliki centri za obradu podataka koji bi podržavali razvoj naprednih tehnologija.

U intervjuu za američki Fox News govorio je o budućnosti umjetne inteligencije, svemirskim ambicijama svoje kompanije Blue Origin, novoj utrci za Mjesec, ali i kritikama koje političari upućuju milijarderima. Njegove poruke otvaraju nekoliko važnih pitanja: hoće li tehnološki napredak ljudima zaista donijeti više slobodnog vremena i finansijsku sigurnost ili će najveću korist ponovo imati velike kompanije i njihovi vlasnici?

Umjetna inteligencija mogla bi promijeniti radnu sedmicu

Jedna od najzanimljivijih Bezosovih prognoza odnosi se na budućnost rada. On smatra da bi umjetna inteligencija, automatizacija i veća produktivnost mogli omogućiti ljudima da obavljaju posao za kraće vrijeme, a da pritom zadrže dovoljno prihoda za pristojan život.

Prema njegovom mišljenju, povećanje produktivnosti moglo bi dovesti do situacije u kojoj pojedini radnici više ne bi morali provoditi pet dana sedmično na poslu kako bi osigurali egzistenciju svoje porodice.

„Neki ljudi će odlučiti da porodicu mogu izdržavati radeći samo tri dana u sedmici. To je suština veće produktivnosti“, poručio je Bezos.

Njegova vizija zasniva se na pretpostavci da će umjetna inteligencija preuzeti dio zadataka koje danas obavljaju ljudi, ubrzati procese i omogućiti kompanijama da s manje vremena i resursa ostvaruju bolje rezultate.

Ako se takav razvoj zaista dogodi, posljedice bi mogle biti dalekosežne. Kraća radna sedmica mogla bi značiti više vremena za porodicu, odmor, obrazovanje i lične interese. Za roditelje bi to moglo predstavljati priliku da više vremena provode s djecom, dok bi zaposlenima ostalo više prostora za privatni život.

Bezos smatra i da bi veća produktivnost mogla smanjiti potrebu da ljudi rade više poslova istovremeno samo kako bi podmirili osnovne životne troškove.

Ipak, riječ je o mogućem scenariju, a ne o promjeni koja je već zagarantovana. Da li će tehnološki napredak zaista dovesti do kraće radne sedmice zavisit će od načina na koji kompanije budu raspoređivale ostvarenu dobit, kakva će biti prava zaposlenih i hoće li se povećanje produktivnosti pretvoriti u veće plate i više slobodnog vremena.

Može li jedna plata ponovo biti dovoljna za cijelu porodicu?

Bezosova izjava o mogućnosti da porodica živi od jedne plate posebno privlači pažnju u vrijeme kada troškovi stanovanja, hrane, energije i drugih osnovnih potreba opterećuju domaćinstva širom svijeta.

U brojnim zemljama sve je teže osigurati stabilan život samo jednim prihodom, naročito u velikim gradovima u kojima su cijene stanova i kirija visoke. Zbog toga bi ostvarenje Bezosove vizije zahtijevalo mnogo više od same primjene umjetne inteligencije.

Njegova ideja podrazumijeva da rast produktivnosti može povećati ekonomsku vrijednost rada, omogućavajući zaposlenima da za kraće vrijeme ostvare rezultate za koje je ranije bilo potrebno mnogo više radnih sati.

Međutim, ključno pitanje je kome će pripasti korist od tog napretka. Ako kompanije povećaju produktivnost, ali uštede zadrže isključivo za sebe, radnici ne moraju automatski dobiti veće plate niti kraće radno vrijeme.

S druge strane, ako se tehnološki napredak odrazi na veće prihode zaposlenih, bolje radne uslove i dostupnije proizvode i usluge, moguće je da će porodice zaista lakše podmirivati svoje potrebe.

Zbog toga će budućnost rada zavisiti i od odluka poslodavaca, ekonomskih politika i odnosa između kapitala i radnika. Sama tehnologija može omogućiti promjene, ali ne garantuje da će njihov rezultat biti ravnomjerno raspoređen među stanovništvom.

Otpuštanja u Amazonu otvaraju pitanje budućnosti zaposlenih

Bezosove optimistične prognoze o kraćem radnom vremenu dolaze u trenutku kada se velike tehnološke kompanije suočavaju s pitanjima reorganizacije poslovanja i utjecaja umjetne inteligencije na zaposlenost.

Tokom intervjua postavljeno mu je i pitanje o otpuštanjima oko 30.000 radnika u Amazonu. Bezos je odgovorio da je kompanija bila u specifičnoj situaciji jer je tokom pandemije koronavirusa naglo povećala broj zaposlenih.

Ovaj dio razgovora dodatno ističe jednu od najvećih dilema koje prate razvoj umjetne inteligencije: hoće li nova tehnologija prvenstveno olakšati rad ljudima ili će omogućiti kompanijama da smanje potrebu za ljudskom radnom snagom?

Automatizacija može ubrzati brojne procese, od administrativnih zadataka i analize podataka do korisničke podrške i logistike. Međutim, pojedina radna mjesta mogu biti izmijenjena ili ukinuta, dok će se istovremeno pojavljivati nove profesije i potrebe za drugačijim znanjima.

Zbog toga nije dovoljno posmatrati samo potencijalne koristi umjetne inteligencije. Jednako važno je pitanje kako će se radnici prilagođavati promjenama, hoće li imati pristup dodatnom obrazovanju i prekvalifikacijama te kako će se zaštititi oni čiji poslovi budu najviše pogođeni automatizacijom.

Bezos se založio za blagu državnu regulaciju umjetne inteligencije u njenim početnim fazama, uz stav da bi vlasti trebale kažnjavati zloupotrebe, a ne ograničavati samu tehnologiju.

Njegovo poređenje bilo je slikovito: „Ne želite zabraniti noževe, želite zabraniti ubistva.“

Time je poručio da bi regulacija trebala biti usmjerena na štetnu upotrebu tehnologije, a ne na zaustavljanje njenog razvoja. Ipak, rasprava o granicama umjetne inteligencije ostaje otvorena, posebno kada je riječ o zaštiti privatnosti, sigurnosti podataka, odgovornosti kompanija i mogućim posljedicama po tržište rada.

Bezos smatra da političari nemaju rješenja za visoke troškove života

Osnivač Amazona osvrnuo se i na političke kritike upućene milijarderima, kao i na sve izraženije nezadovoljstvo građana zbog visokih troškova života.

Posebno je govorio o problemu stanovanja, ističući da visoke cijene nekretnina i najma mladima otežavaju život u blizini radnih mjesta. Taj problem prisutan je u brojnim velikim američkim gradovima, gdje troškovi stanovanja predstavljaju jednu od najvećih stavki u kućnim budžetima.

Bezos smatra da je potrebno razmatrati odnos ponude i potražnje na tržištu nekretnina te da političko traženje krivaca, bez konkretnih rješenja, ne može riješiti problem dostupnosti stanova.

„Ako političar samo upire prstom i traži krivce, to vjerovatno znači da nema nikakvo rješenje“, poručio je.

Njegov stav odražava širu raspravu o tome kako riješiti problem rastućih troškova života. Dok jedni zagovaraju veću izgradnju stanova i uklanjanje administrativnih prepreka, drugi ističu potrebu za snažnijom zaštitom stanara, priuštivim stanovanjem i mjerama koje bi smanjile nejednakost.

Iako Bezos smatra da je tržišna ponuda jedan od ključnih faktora, dostupnost stanovanja u praksi zavisi od više elemenata, uključujući cijene zemljišta, troškove gradnje, kamatne stope, plate i javne politike.

Govoreći o kritikama bogatih, Bezos je odbacio ideju da je samo posjedovanje velikog bogatstva dokaz nečega negativnog, naglašavajući da uspjeh sam po sebi ne bi trebao biti tretiran kao zločin.

SAD i Kina u novoj svemirskoj utrci

Osim umjetne inteligencije i ekonomije, Bezos je govorio i o ambicijama Sjedinjenih Američkih Država u istraživanju svemira.

Prema njegovom mišljenju, SAD moraju pobijediti Kinu u novoj utrci za povratak ljudi na Mjesec. Izrazio je uvjerenje da bi se taj cilj mogao ostvariti do 2028. godine, uz saradnju NASA-e i njegove svemirske kompanije Blue Origin.

Plan je usmjeren na razvoj transportnih sistema koji bi omogućili redovno slanje tereta na Mjesec i postepeno stvaranje uslova za dugotrajnije ljudsko prisustvo.

„Otići ćemo i na Mars i raditi sve ostalo, ali prvo moramo ići na Mjesec“, rekao je Bezos, naglašavajući da bi Mjesec mogao postati važna polazna tačka za buduća istraživanja svemira.

Jedan od dugoročnih ciljeva jeste korištenje resursa koji se nalaze na Mjesecu. Među mogućnostima koje se razmatraju su izdvajanje kisika iz mjesečevog tla i proizvodnja solarnih ćelija, što bi u budućnosti moglo olakšati rad svemirskih baza i podržati dalja putovanja.

Ipak, uspostavljanje stalne ljudske baze na Mjesecu predstavlja izuzetno složen tehnološki i logistički poduhvat. Potrebni su pouzdani transportni sistemi, izvori energije, zaštita astronauta i infrastruktura koja bi omogućila dugotrajan boravak u ekstremnim uslovima.

Blue Origin planira povećati broj lansiranja raketa

Govoreći o budućnosti svoje svemirske kompanije Blue Origin, Bezos je najavio planove za naredni let rakete New Glenn tokom decembra, nakon problema koji su se pojavili prilikom testiranja motora u maju.

Kompanija, prema njegovim riječima, radi i na izgradnji tri nove lansirne rampe s ciljem povećanja kapaciteta. Ambicija je da se broj lansiranja poveća s približno 12 na čak 50 godišnje.

Bezos je otkrio i da njegova dugoročna vizija podrazumijeva još učestalije letove, najprije u razmacima od jednog sata, a zatim potencijalno i svakog minuta.

Takvi ciljevi zvuče izuzetno ambiciozno, a Bezos je priznao da čak i članovi njegovog tima ponekad sumnjaju u njihovu ostvarivost.

„Misle da sam lud, ali već sam viđao da se 'lude' stvari ostvaruju“, kazao je.

Učestala lansiranja mogla bi biti važna za budući razvoj svemirske industrije, jer bi smanjila vrijeme potrebno za transport satelita, opreme i drugih tereta u orbitu. Međutim, ostvarenje takvih planova zahtijeva pouzdane rakete, snažnu infrastrukturu, visoku sigurnost i ekonomsku održivost.

Bezos je naveo da je lično uložio 28 milijardi dolara, odnosno oko 48,86 milijardi KM prema preračunu navedenom u izvještaju, u Blue Origin. Kompanija je, prema njegovim riječima, nedavno prvi put prikupila i 10 milijardi dolara od vanjskih investitora.

Mogući izlazak kompanije na berzu, kako je nagovijestio, mogao bi uslijediti tek za nekoliko godina.

Data centri u svemiru: Bezosova vizija budućnosti umjetne inteligencije

Jedna od tehnološki najambicioznijih ideja o kojima je Bezos govorio odnosi se na mogućnost izgradnje velikih centara za obradu podataka u svemiru.

Razvoj umjetne inteligencije zahtijeva sve veću računarsku snagu, a veliki podatkovni centri na Zemlji troše značajne količine električne energije i zahtijevaju infrastrukturu za hlađenje i povezivanje s komunikacijskim mrežama.

Bezos smatra da bi se dio te infrastrukture u budućnosti mogao preseliti u orbitu, gdje bi solarna energija mogla predstavljati važan izvor napajanja.

U okviru projekta Sunrise, Blue Origin podnio je zahtjev američkoj Saveznoj komisiji za komunikacije (FCC) za lansiranje više od 50.000 satelita koji bi služili kao centri za obradu podataka u orbiti.

Ideja je da se dio računarskih kapaciteta potrebnih za razvoj i primjenu umjetne inteligencije smjesti izvan Zemlje, čime bi se dugoročno mogao smanjiti pritisak na određene dijelove energetske infrastrukture na našoj planeti.

Međutim, takav projekat suočava se s brojnim izazovima. Lansiranje i održavanje desetina hiljada satelita zahtijevalo bi ogromna ulaganja, dok bi zaštita opreme od zračenja, odvođenje toplote, komunikacija s mrežama na Zemlji i upravljanje svemirskim otpadom predstavljali ozbiljne tehničke prepreke.

Zbog toga se svemirski podatkovni centri zasad mogu posmatrati kao dugoročna tehnološka vizija, a ne kao neposredna zamjena za postojeće podatkovne centre.

Hoće li umjetna inteligencija donijeti više slobode ili novu ekonomsku neizvjesnost?

Bezosova vizija budućnosti zasniva se na uvjerenju da će tehnološki napredak omogućiti ljudima da proizvode više uz manje uloženog vremena i resursa. Ako se to ostvari, posljedice bi mogle promijeniti način rada, porodični život i funkcionisanje ekonomije.

Ipak, između tehnološke mogućnosti i stvarne promjene u životu običnih ljudi postoji značajna razlika. Veća produktivnost ne znači automatski i veće plate, kraće radno vrijeme ili jeftinije stanovanje. Za to će biti važno kako se budu dijelili prihodi ostvareni zahvaljujući novim tehnologijama i kakva će pravila važiti na tržištu rada.

Za porodice koje se danas bore s rastućim troškovima života, ideja o jednoj plati dovoljnoj za domaćinstvo i trodnevnoj radnoj sedmici zvuči privlačno. Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li umjetna inteligencija takvu budućnost učiniti dostupnom širokom krugu ljudi ili će njene najveće koristi prvenstveno pripasti kompanijama koje posjeduju tehnologiju i kapital.

Bezosova predviđanja zato predstavljaju pogled na ono što bi budućnost mogla donijeti, ali ne i garanciju da će se takav scenario ostvariti. Naredne godine pokazat će hoće li umjetna inteligencija zaista omogućiti ljudima da rade manje i žive bolje ili će društva morati pronaći nova rješenja za izazove koje automatizacija donosi.

Post a Comment

Noviji Stariji
Podijeli Podijeli Podijeli Podijeli Podijeli Instagram