Sušite veš u stanu tokom zime? Evo zašto to može biti problem

Mokri prozori svakog jutra nisu slučajnost: Jedna navika povećava vlagu u stanu

Orošeni prozori tokom hladnijih mjeseci česta su pojava u mnogim domaćinstvima. Kapljice vode na staklu najčešće se primijete ujutro, nakon noći provedene u zatvorenoj prostoriji. Iako se na prvi pogled ne čine kao razlog za zabrinutost, njihovo redovno pojavljivanje može ukazivati na povećanu vlažnost zraka, nedovoljno provjetravanje ili slabu toplotnu izolaciju prozora.

Posebnu pažnju potrebno je obratiti na prostorije u kojima se svakodnevno kuha, tušira ili suši veš. Sve ove aktivnosti oslobađaju vodenu paru, koja se u nedovoljno provjetrenom stanu zadržava u zraku. Kada dođe u dodir s hladnim površinama, poput prozorskog stakla ili vanjskih zidova, može se pretvoriti u sitne kapljice vode.

Jedna od navika koja značajno doprinosi povećanju vlage jeste sušenje opranog veša unutar stana. Zbog toga stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih promjena koje mogu pomoći u održavanju povoljnije klime u domu, posebno tokom jeseni i zime.

Sušenje veša u stanu može osloboditi nekoliko litara vode

Mnogi ne razmišljaju o tome koliko vlage nastaje dok se mokra odjeća suši na stalku u dnevnoj sobi ili spavaćoj sobi. Prema podacima savjetovališta za energiju u njemačkom Nürnbergu, jedna mašina opranog veša koja se suši u zatvorenom prostoru može osloboditi približno dvije i po litre vode u zrak.

Dodatna vlaga nastaje i tokom drugih svakodnevnih aktivnosti. Ljudi disanjem tokom dana otpuštaju vodenu paru, dok kuhanje i tuširanje dodatno povećavaju njenu koncentraciju u zatvorenom prostoru.

Ako se veš redovno suši u prostoriji bez odgovarajućeg provjetravanja, vlaga se može nakupljati iz dana u dan. Posljedice su često najvidljivije na prozorima, ali problem se može pojaviti i na hladnim zidovima, u uglovima prostorija ili iza velikih komada namještaja postavljenih uz vanjske zidove.

Kada vremenski uslovi to dozvoljavaju, najbolje je veš sušiti na balkonu ili drugom odgovarajućem mjestu izvan stambenog prostora. Ako to nije moguće, preporučuje se odabrati prostoriju koja se može zasebno provjetravati, uz zatvorena vrata prema ostatku stana.

Važno je i redovno provjetravanje tokom sušenja. Samo otvaranje vrata prema drugim prostorijama nije dobro rješenje jer se tako vlaga može proširiti po cijelom domu.

Zašto se voda pojavljuje na staklu?

Kondenzacija nastaje kada vlažan zrak dođe u kontakt s površinom čija je temperatura dovoljno niska. Zrak tada više ne može zadržati svu vodenu paru u gasovitom stanju, pa se ona pretvara u tečnost.

Upravo zbog toga prozori mogu biti potpuno suhi tokom dana, a već narednog jutra prekriveni kapljicama. Tokom noći prostorije su uglavnom zatvorene, ukućani nastavljaju disati, a temperatura stakla može pasti ispod temperature pri kojoj počinje kondenzacija.

Na pojavu ovog problema utiču dva ključna faktora: količina vlage u zraku i temperatura površine prozora.

Stariji prozori s lošijom izolacijom posebno su podložni orošavanju. Njihovo staklo može biti znatno hladnije od zraka u prostoriji, zbog čega se kapljice najčešće pojavljuju uz rubove stakla i na okvirima.

Primjera radi, ako se prostorija zagrijava na 21 stepen, relativna vlažnost zraka iznosi 55 posto, a vanjska temperatura je minus dva stepena, unutrašnja površina starijeg dvostrukog stakla u određenim uslovima može imati temperaturu od približno 12,6 stepeni. Tačka rosišta pri navedenoj temperaturi i vlažnosti iznosi oko 11,6 stepeni.

To znači da će se kondenzacija pojaviti na dijelovima površine koji se ohlade ispod te vrijednosti. Stvarne temperature zavise od vrste stakla, konstrukcije prozora, grijanja i drugih uslova u prostoriji.

Kolika bi trebala biti vlažnost zraka u domu?

Za većinu stambenih prostorija kao opći orijentir navodi se relativna vlažnost zraka od približno 40 do 60 posto. Ipak, odgovarajuća vrijednost može zavisiti od temperature, izolacije objekta i vanjskih vremenskih uslova.

Zbog toga se preporučuje korištenje higrometra, jednostavnog uređaja koji mjeri relativnu vlažnost zraka. Njegova cijena i dostupnost zavise od modela i prodavnice, a može biti koristan u otkrivanju problema koji se ne primjećuju odmah.

Međutim, postoji jedna važna pojedinost: vrijednost koju pokazuje higrometar postavljen na sredini prostorije ne mora odgovarati uslovima neposredno uz hladan prozor ili vanjski zid.

Na takvim površinama lokalna vlažnost može biti znatno viša. Ako se zidovi ili drugi dijelovi konstrukcije dugo zadržavaju u vlažnim uslovima, povećava se rizik od razvoja plijesni, čak i kada mjerenje u sredini prostorije pokazuje vrijednosti koje se uglavnom smatraju prihvatljivim.

Ako se prozori svakodnevno orošavaju, a higrometar pokazuje između 40 i 60 posto relativne vlažnosti, uzrok ne mora biti prekomjerna količina vodene pare. Moguće je da su staklo, okvir ili okolni zidovi jednostavno previše hladni.

Zato je važno posmatrati stanje cijele prostorije, a ne oslanjati se isključivo na jedan podatak s mjernog uređaja.

Dugotrajna vlaga pogoduje razvoju plijesni

Povremena pojava nekoliko kapljica vode na prozoru ne znači automatski da u stanu postoji ozbiljan problem. Ipak, ako se kondenzacija ponavlja svakog jutra i voda se dugo zadržava na okvirima ili okolnim površinama, potrebno je reagovati.

Dugotrajna vlaga može oštetiti pojedine materijale, zaptivke i završne slojeve, a u nepovoljnim uslovima može pogodovati razvoju plijesni.

Plijesan se često prvo pojavljuje u uglovima prostorija, uz vanjske zidove, iza ormara i na drugim mjestima gdje je cirkulacija zraka slabija. Tamne mrlje, neugodan miris i promjene na površini zida mogu biti znakovi da problem treba detaljnije ispitati.

Izloženost vlažnim prostorima i plijesni povezuje se s povećanim rizikom od određenih respiratornih tegoba i alergijskih simptoma. Zbog toga je važno spriječiti dugotrajno zadržavanje vlage, posebno u prostorijama u kojima se spava i boravi veći dio dana.

Ako se plijesan već pojavila na većoj površini ili se brzo vraća nakon čišćenja, potrebno je utvrditi izvor vlage. Samo uklanjanje vidljivih mrlja neće riješiti problem ako se kondenzacija ili prodor vode nastave.

Kratko i intenzivno provjetravanje bolji je izbor zimi

Jedna od najjednostavnijih mjera za smanjenje vlage jeste pravilno provjetravanje. Tokom hladnih dana mnogi ostavljaju prozore blago otvorenim duži period, vjerujući da će na taj način postepeno osvježiti prostoriju.

Međutim, takav način provjetravanja može nepotrebno rashladiti područje oko prozora i povećati gubitke toplote. Zbog toga se tokom zime uglavnom preporučuje kratko i intenzivno otvaranje prozora.

U zavisnosti od vremenskih uslova i rasporeda prostorija, provjetravanje može trajati približno tri do pet minuta. Ako je moguće napraviti propuh otvaranjem prozora na suprotnim stranama stana, izmjena zraka može biti još brža.

Ovakav način provjetravanja omogućava da se ustajali i vlažan zrak zamijeni svježim, uz manje hlađenje zidova i namještaja nego kod dugotrajnog držanja prozora na kip.

Preporučljivo je provjetravati nekoliko puta dnevno, posebno ujutro i nakon aktivnosti koje stvaraju mnogo vodene pare. Kuhinju treba provjetriti nakon pripreme obroka, dok kupatilo zahtijeva dodatnu izmjenu zraka nakon tuširanja ili kupanja.

Tokom provjetravanja grijanje je poželjno privremeno smanjiti ili isključiti, ako je to moguće na korištenom sistemu. Nakon zatvaranja prozora prostoriju treba ponovo zagrijati na odgovarajuću temperaturu.

Preporuke za pravilno provjetravanje i sprečavanje pojave plijesni objavljuju i njemačka Savezna agencija za okoliš (Umweltbundesamt) te potrošačka organizacija Verbraucherzentrale.

Zašto nije dobro potpuno isključivati grijanje u pojedinim sobama?

U nastojanju da smanje račune, pojedina domaćinstva znatno smanjuju grijanje u prostorijama koje se rijetko koriste. Iako se na taj način može smanjiti potrošnja energije, prevelike razlike u temperaturi između soba mogu stvoriti dodatne probleme s vlagom.

Topao zrak iz zagrijane prostorije sadrži vodenu paru. Kada dospije u hladniju sobu, može se ohladiti, čime raste relativna vlažnost i povećava se mogućnost kondenzacije na hladnim zidovima.

Zbog toga je važno održavati razumnu i relativno ujednačenu temperaturu u stanu, uz prilagođavanje grijanja stvarnim potrebama. Vrata između znatno toplijih i hladnijih prostorija poželjno je držati zatvorenim kako bi se smanjio nekontrolisan prelazak toplog i vlažnog zraka.

Posebno treba obratiti pažnju na spavaće sobe, negrijane hodnike i prostorije koje imaju vanjske zidove. Ako se u njima često pojavljuje kondenzacija, potrebno je provjeriti temperaturu, provjetravanje i stanje izolacije.

Šta uraditi kada se prozori već oroše?

Prvi korak je uklanjanje vode sa stakla i okvira pomoću suhe, upijajuće krpe. Na taj način smanjuje se mogućnost da se vlaga zadržava na površinama ili dospije na osjetljive dijelove prozora.

Nakon toga treba provjetriti prostoriju i razmotriti šta je moglo dovesti do nastanka kondenzacije. Ako se problem ponavlja, korisno je nekoliko dana pratiti relativnu vlažnost zraka i temperaturu u prostoriji.

Pritom treba obratiti pažnju na nekoliko stvari:

  • Da li se veš redovno suši u zatvorenom prostoru?

  • Da li se prostorija provjetrava nakon kuhanja i tuširanja?

  • Da li su prozori znatno hladniji od ostatka prostorije?

  • Da li se vlaga pojavljuje samo na staklu ili i na zidovima?

  • Da li se tamne mrlje ili neugodan miris javljaju u uglovima i iza namještaja?

Odgovori na ova pitanja mogu pomoći u razlikovanju problema uzrokovanog svakodnevnim navikama od problema koji je povezan s lošom izolacijom, neispravnim prozorima ili prodorom vode.

Ako pravilno provjetravanje i odgovarajuće grijanje ne daju rezultate, jedno od mogućih rješenja je električni odvlaživač zraka. Takav uređaj može pomoći u smanjenju vlažnosti, ali ne može zamijeniti sanaciju građevinskih nedostataka niti riješiti problem curenja vode.

Kod starijih prozora potrebno je procijeniti stanje okvira, zaptivki i stakla. U zavisnosti od uzroka, rješenje može biti popravka, zamjena pojedinih dijelova ili ugradnja kvalitetnije stolarije. Prije većih ulaganja korisno je utvrditi gdje tačno nastaje problem.

Nekoliko jednostavnih navika može spriječiti veće probleme

Orošavanje prozora tokom jeseni i zime ne treba odmah smatrati ozbiljnim kvarom, ali ga ne bi trebalo ni potpuno zanemariti. Povremena kondenzacija može biti očekivana pojava u hladnim danima, dok učestalo nakupljanje vode zahtijeva provjeru uslova u prostoriji.

Najvažnije je smanjiti nepotrebne izvore vlage, provjetravati kratko i intenzivno te održavati odgovarajuću temperaturu u domu. Posebnu pažnju treba posvetiti sušenju veša, kuhanju i tuširanju, jer ove aktivnosti mogu znatno povećati količinu vodene pare u zraku.

Redovno brisanje kapljica vode, praćenje vlažnosti higrometrom i pravovremeno reagovanje na prve znakove plijesni jednostavne su mjere koje mogu pomoći u očuvanju prozora, zidova i kvaliteta zraka u stanu.

Ako se kondenzacija nastavlja uprkos promjeni svakodnevnih navika, problem je potrebno detaljnije ispitati. Pravovremeno utvrđivanje uzroka obično je bolji pristup od čekanja da vlaga ostavi vidljive posljedice na zidovima i drugim dijelovima doma.

Nova Vijesti

Post a Comment

Noviji Stariji
Podijeli Podijeli Podijeli Podijeli Podijeli Instagram